Savjeti za primjenu TRL metodologije: Dokazivanje koncepta (POC)

U seriji blogova dijelim savjete i smjernice kako strukturirati ideje za digitalna rješenja prema TRL metodologiji. Cilj je olakšati razvoj inovativnih i AI proizvoda, produktiziranih servisa, digitalnih inovacija i slično. U prethodnom blogu obradili smo temeljno istraživanje (TRL 1), a sada se slijedi dokazivanje koncepta (TRL 2-3).

Napomena: Ovaj blog je informativnog karaktera jer se TRL metodologija može tumačiti i primjenjivati na različite načine, ovisno o kontekstu i specifičnim potrebama projekta ili organizacije.

U TEORIJI: Što je POC na razini TRL 2-3?

POC (Proof of Concept) ili dokazivanje koncepta je eksperimentalno istraživanje čiji je cilj provjeriti izvedivost i komercijalnu primjenjivost novog procesa, proizvoda ili tehnologije. Prema Europskoj komisiji, dokazivanje koncepta spada u industrijsko istraživanje (TRL 2-4) koje obuhvaća plan istraživanja i kritičku analizu s ciljem stjecanja novih znanja i vještina potrebnih za razvoj novih proizvoda, procesa ili usluga te značajna poboljšanja postojećih rješenja. OECD-ov Oslo Manual svrstava dokazivanje koncepta nešto drugačije, u raspon TRL 1-3 koje naziva Osnovno istraživanje i razvoj (Basic R&D).

Pojedinačno,

• Razina TRL 2. označava da je tehnološki koncept formuliran i strukturiran, a taj rezultat se temelji na analitičkoj studiji i eksperimentima. U ovoj fazi istražuju se osnovna načela i provode inicijalni testovi. Tehnologija je još uvijek u ranoj fazi i može biti vrlo spekulativna.
• Razina TRL 3. značava eksperimentalno laboratorijsko dokazivanje koncepta na razini pojedinih komponenti proizvoda (materijali, funkcije, elementi), ali ne i cijelog integriranog sustava. Ova faza uključuje analitičke i laboratorijske studije koje potvrđuju izvedivost rješenja i pripremaju teren za razvoj prototipa. Ključno je identificirati i riješiti potencijalne tehničke izazove prije prelaska na složenije faze razvoja.

U PRAKSI: Aktivnosti POC-a i kako validirati ideju?

S obzirom da je cilj POC-a provjeriti izvedivost i komercijalni potencijal nove ideje prije početka ulaganja velikih resursa, aktivnosti su usmjerene na eksperimentiranje i testiranje. Stoga je logično da je u ovoj fazi rješenje još uvijek na razini koncepta. Koncept je u osnovi zamisao, pojam ili nacrt, a može biti prezentiran na više načina (i za digitalna rješenja!):

• Nacrti i skice za vizualni prikaz komponenti  proizvoda ili mentalni izgled procesa. Vizualni prikazi (mockup) ocrtavaju strukturu i funkcionalnost projekta te koncept pojedinih komponenti ili funkcionalnosti.
• Quick & dirty prototipi načinjeni od različitih materijala, npr. karton, služe za brzu i jeftinu vizualizaciju i testiranje ideje.
• Digitalni alati kao npr. Figma, Adobe XD, Sketch, AI i drugi alati za razvoj wireframova,  vizualnog prikaza osnovne strukture proizvoda ili procesa. Digitalna demonstracija može biti i kroz kratke prezentacije, video snimke ili animacije.
• Opisni koncepti izraženi su kroz dokumente koji tekstualno opisuju funkcionalnosti, ciljeve i tržišni potencijal proizvoda (studije i specke).

Iako se još uvijek sve događa u „umjetnim“ uvjetima u ovoj ranoj fazi se mogu kvalitetno prepoznati potrebe budućeg razvoja (budžet, resursi, tehnologija, kompetencije i dr.) i rizike. Dobro koncipirana validacija će dati uvide korisne za odluke o daljnjem razvoju (strateški roadmap proizvoda). Važno je naglasiti da rješenje još uvijek nije na razini MVP-a (Minimum Viable Product) ili klikabilnog prototipa koji predstavlja cjelovit proizvod.

Koje tehnike eksperimentiranja i validiraja ideje koristiti? Kod POC-a je važno razumjeti da smo na divergentnom dijelu procesa kada još uvijek vrtimo razne opcije, daleko smo od finalnog rješenja. Stoga je logičan i najbolji pristup Exploratory sequential design koji kreće prvo s kvalitativnim, a potom s kvantitativnim tehnikama validiranja ideje.

Primjer: Želimo razviti proizvode iz postojećeg servisnog biznisa. Funkcionalnosti proizvoda smo vizualno skicirali na papiru. Ovisno o tome što želimo testirati, testiranje se može provesti na način da korisnika prvo uvedemo u priču zatim navigiramo i postavljamo pitanja – ili samo promatramo korisnika kako će samostalno snalaziti i razumjeti funkcionalnosti i procese. U kvalitativnom istraživanju, osim tehničkih karakteristika proizvoda/ procesa, želimo uhvatiti iskustvo korisnika, spoznati njegova razmišljanja, ponašanja i način donošenja odluka. Nadalje, važan je i fokus testiranja (OFAT – Test One Factor at a Time) jer o tome „što testiramo“ ovisi i pristup i odabir tehnike. Npr. nisu jednaka pitanja i zadaci kada se eksperimentiraju boje ili pozicije funcionalnosti. Ako nema fokusa, nešto će sigurno promaknuti. Kvalitativne tehnike su korisne za identifikaciju propozicije proizvoda i stvarnih potreba korisnika, a nešto više o tome pogledajte i ovdje Istraživanje korisnika: Koliko često razgovarate s korisnicima, a da motiv nije prodaja ili neka servisna inicijativa? – Prototip05

Uvide dobivene iz kvalitativnog testiranja dodatno validiramo s kvantitativnim tehnikama (i povezujemo sa statističkim podacima i ranijim trendovima) s kojima ćemo ih potvrditi ili opovrgnuti, npr. ankete i A/B test. Za razliku od Temeljnog istraživanja, POC (idealno) uključuje korisnike i oni su zapravo ključni indikator potencijala rješenja. Stoga je važno paziti i na uzorkovanje kod svih tehnika, a to je: reprezentativni broj korisnika, selekciju korisnika u skladu s ciljevima testiranja, biranje korisnika koji imaju atribute relevantne za testiranje.

S kvantitativom posao nije završen. Validiranje rješenja je eksperimentiranje s raznim opcijama i postupak je iterativan. Cjelovita TRL 1-9 metodologija na prvu izgleda kao tipični tradicionalni linearni projektni pristup (waterfall) gdje svaka faza istraživanja, razvoja ili implementacije ovisi o rezultatima prethodne. Međutim, radi se o hibridnom pristupu jer se unutar razvojnih dionica posao odrađuje agilno u iteracijama koje traju dok se ne postigne željeni rezultat kao npr. POC.

Što su isporuke POC-a?

POC je eksperimentalna razina istraživanja s ciljem validiranja rješenja je li ostvarivo i komercijalno primjenjivo. U tom kontekstu moguće isporuke su:

• Arhitektura proizvoda/ procesa/ tehnologije – nacrt kako bi se rješenje moglo razvijati na dalje u višim TRL razinama
• Dokumentirana metodologija testiranja koncepta (odabir kvalitativnih i kvantitativnih tehnika, uzorkovanje, profil korisnika, proces testiranja)
• Nalazi provedenih testiranja koncepta (nalazi uključuju zaključke i odluke)
• Registar rizika i prilika budućeg rješenja
• Inicijalni razvojni roadmap (resursi, rokovi, budžet, opseg, kompetencije)
• Inicijalni strateški roadmap (tržišta, ciljani korisnici, dugoročni razvoj)
• Sve navedeno u formi studije

Rezime: POC u 5 točaka:

1. POC provjerava izvedivost i komercijalni potencijal ideje, nije cilj dizajn potpunog rješenja.
2. POC je eksperimentalno istraživanje u iteracijama.
3. Exploratory sequential design: eksperimentiranje započeti s kvalitativnim tehnikama.
4. OFAT – Test One Factor at a Time.
5. Uključite korisnike.

Nadam se da će vam ovi savjeti biti korisni i inspirativni. Pratite nas dalje, u slijedećem nastavku obrađujemo prototipiranje inovacija i MVP u okviru TRL3 i TRL4!

Korišteni izvori za pripremu bloga: Izvori EU commision Istraživanje i inovacije – Europska komisija; Technology readiness assessment guide TRL Assessment | NCP Portal Management | Horizon Europe NCP Portal; Oslo manual for collecting, reporting and using data on innovation; Global Innovation Institute; Research design, Creswell; PMBOOK.

Za više informacija i suradnju u mapiranju TRL-a ili dizajnu istraživačke metodologije (tehnike istraživanja i testiranja), kontaktirajte nas: